preskoči na sadržaj

Gimnazija Beli Manastir

Login
IZ IVOTA KOLE

VEER MATEMATIKE 7.12.2023.

MAKE MATH FUN ! 💙

Veer matematike 2023 Gimnazija Beli Manastir 

Foto galerija - Veer matematike 

DANI HRVATSKOGA JEZIKA 

 

Kao vjeno more sinje
U kretu si gipkom, lakom,
Podaje se dahu svakom,
I mreška se i propinje,
(Kakva mo je vjetra koga) –
Zuji, zvei, zvoni, zvui,
Šumi, grmi, tutnji, hui –
To je jezik roda moga! (…)

(Petar Preradovi)

 

          

 DANI KRUHA

 

                OPŠIRNIJE

A. B. Šimi:

Rosa Mystica - Vee ljubavi 

San je pao na mlin

starinski u doli. 

Mir je pao tiho 

na srce što voli. 

Skromno srce

puno sree i sanjarija!

Anketa
Imate li interesa za ukljuivanje u, i osnivanje volonterskog kluba u koli?




Kalendar
« Oujak 2024 »
Po Ut Sr e Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani dogaaji

Broja posjeta
Ispis statistike od 24. 9. 2011.

Ukupno: 335157
MOZDA VAM ZATREBA

 
 
 
 
 
 
https://ocjene.skole.hr/
 
             DABAR heart
 natjecanje 13. -  17.11.
 
 
 
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispii lanak Poalji prijatelju
09.11.2018. - 28 godina od pada Berlinskog zida
Autor: Vanja Kova, 9. 11. 2017.

Na današnji dan prije 28 godina pao je Berlinski zid, graevina koja je predstavljala glavni simbol Hladnog rata. Nijemci širom svijeta današnji dan proslavljaju kao dan ujedinjenja.

U Gimnaziji Beli Manastir uenici koji pohaaju nastavu njemakog jezika u suradnji sa nastavnicom Ivanom Šoši odluili su postavom panoa obiljeiti dan pada Berlinskog zida. Na samom panou postavili su slike iz tog razdoblja kao i prigodne tekstove na njemakom jeziku.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Berlinski zid bio je granini zid izmeu Istonog i Zapadnog Berlina u periodu od 1961 do 1990. Simbol ideološke i geopolitike podjele Njemake i poratne Europe te najznaajniji simbol hladnog rata. Istonoberlinske vlasti poele su graditi zid u kolovozu 1961. du granice podjele grada odreene saveznikim sporazumima (Londonski protokoli 1944. i Potsdamska konferencija 1945). Bio je dug 46 km, visok 3,5 m sa sigurnosnom zonom širokom 100 m. Imao je šest graninih prijelaza, od kojih je najpoznatiji bio Charlie na Friedrichstrasse. Predstavljao je dio okruenja Zapadnoga Berlina kao zapadnonjemake enklave (480 km²), koju je i na preostalom dijelu granice, u duljini od oko 120 km, Istona Njemaka takoer ogradila betonskim, ianim i drugim zaprekama. Berlinski zid i ostala meunjemaka granica otvoreni su poetkom studenoga 1989., nakon ega je u tri dana oko 3 milijuna Nijemaca iz istonog dijela posjetilo Zapadnu Njemaku. Rušenje zida simbolino je oznailo nestanak granice izmeu njemakih zemalja, formalno ukinute 1. VII. 1990 (Istona Njemaka prestala je postojati 3. X. 1990).

 

Izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7126 

 




[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispii lanak Ispii lanak | Poalji prijatelju Poalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju