preskoči na sadržaj

Gimnazija Beli Manastir

Login
IZ IVOTA KOLE

VEER MATEMATIKE 7.12.2023.

MAKE MATH FUN ! 💙

Veer matematike 2023 Gimnazija Beli Manastir 

Foto galerija - Veer matematike 

DANI HRVATSKOGA JEZIKA 

 

Kao vjeno more sinje
U kretu si gipkom, lakom,
Podaje se dahu svakom,
I mreška se i propinje,
(Kakva mo je vjetra koga) –
Zuji, zvei, zvoni, zvui,
Šumi, grmi, tutnji, hui –
To je jezik roda moga! (…)

(Petar Preradovi)

 

          

 DANI KRUHA

 

                OPŠIRNIJE

A. B. Šimi:

Rosa Mystica - Vee ljubavi 

San je pao na mlin

starinski u doli. 

Mir je pao tiho 

na srce što voli. 

Skromno srce

puno sree i sanjarija!

Trailica
Anketa
Imate li interesa za ukljuivanje u, i osnivanje volonterskog kluba u koli?




Kalendar
« Oujak 2024 »
Po Ut Sr e Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani dogaaji

Broja posjeta
Ispis statistike od 24. 9. 2011.

Ukupno: 334521
MOZDA VAM ZATREBA

 
 
 
 
 
 
https://ocjene.skole.hr/
 
             DABAR heart
 natjecanje 13. -  17.11.
 
 
 
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Povijest

 

Kratka povijest naše škole 
 
 

Povijest Gimnazije Beli Manastir zapoinje, danas ve davne, 1963./ 64. školske godine. Do tada su Baranjci gimnazijsko obrazovanje stjecali u Osijeku, u tamošnjim gimnazijama. Putovali su svakodnevno vlakom na relaciji Beli Manastir Osijek (35km.) ili su, pak, stanovali u gradu jer se udaljenost mnogih baranjskih mjesta i Osijeka mjerila satima vonje i prometne nepovezanosti.

 
Gimnazija je prvotno zapoela s dva razreda ( prvi i drugi ). Prva gimnazija matematika izišla je šk. 1965/66. god. Kontinuiran rad, zapaeni rezultati, mjerljivi po uspješnosti studiranja i povratka mnogih intelektualaca, poniklih iz te gimnazije u svoj zaviaj, najbolja su potvrda da je postojanje ovakve škole bilo od iznimne vanosti za svekoliki razvoj Baranje.
 
Treba rei da je legenda ove škole bio i ostao njen prvi ravnatelj i nezaboravni profesor povijesti latinskoga jezika gosp. Antun Bubalovi.
Reforma školstva od 1975-1977. godine duboko je ranila i obezvrijedila gimnazijski sustav obrazovanja te je integracijom u Srednjoškolski centar Beli Manastir i u novi ustroj školstva, povijest gimnazije zaustavljena u samoj njenoj uzlaznoj putanji.
 
 
Dijelei prognaniko-izbjegliku sudbinu Baranjaca diljem Hrvatske i u susjednoj Republici Maarskoj u vrijeme Domovinskog rata, raala se iz pepela i ljubavi ova naša, sadašnja gimnazija. Vratila se u danima mirne integracije u Hrvatsko Podunavlje, spremna obavljati svoju obrazovnu, odgojnu i kulturnu zadau. Njena nazonost danas nije nepoznata na polju hrvatskoga srednjeg školstva po rezultatima koje ostvaruje na brojnim natjecanjima gimnazijalaca.
 
Gimnazija Beli Manastir, to su : kvalitetni uenici, obrazovani nastavnici i struno vodstvo na elu s ravnateljem, prof. Veljkom Frank.
 

 

KRATKI PRIKAZ RAZVOJA NASELJA BELOG MANASTIRA - GDJE SE SMJESTILA NAŠA ŠKOLA

                                     

Na mjestu današnjeg Belog Manastira neko je stajalo rimsko utvrenje pod nazivom «Mons aureus» - Zlatno brdo. Tijekom velike seobe naroda kao i ostali rimski gradovi i utvrde i to je nestalo. Nemamo tonih podataka kad je na tom mjestu obnovljeno naselje, ali prve podatke da je na ovom mjestu postojalo selo Pel susreemo 1227. godine, kada je u njegovoj blizini palatin Moys (Mojš) osnovao samostan (lat. monasterium), po kojem se i samo mjesto prozvalo Pelmonostar. Veliki su posjednici u XIII st. bili Daroyi od kojih potjee palatin Moys, pa se po njima od 1227. godine zove Moys Monasterium. Kasnije se udomailo ime Monostor koje se spominje 1357. godine kada spada u kraljeve posjede (lat. ville regiae). Naselje se nalazilo u sastavu baranjske upanije, a u XV st. dolazi u posjed obitelji Gorjanski.
 
 
Nakon mohake bitke prostori Baranje dolaze pod tursku vlast. Domicilno stanovništvo Hrvati i Maari izmiu, a na ispranjena selišta dolaze Hrvati iz Bosne, Srbi i Vlasi. Pod turskom vlašu Monostor je pripadao nahiji Branjin Vrh. Budui da su Turci dali slobodu svim vjeroispovijestima, na prostoru Baranje se ubrzano širila reformacija. Jedini koji su u vrijeme turske vlasti radili na ouvanju religijskih, narodnih i kulturnih obiljeja Hrvata bili su bosanski franjevci provincije Bosne Srebrene.
 
 
O demografskoj pustoši u Baranji govori 1543. biskup Vrani koji biljei da je prije bilo više stanovnika u jednom selu nego danas u 30! Franjevci su u Baranji imali svoje samostane, tako se poetkom XVIII st. spominje da su uz njigov samostan u Bau, postojale upe Ba, Santova, Santa i meu njima Monostor.
 
Nakon odlaska Turaka po popisu iz 1690. godine u Baranji je bilo samo 254 sela, što je tek ¼ od prijašnjih sela.
Do 1739. godine na osloboene krajeve iz Bosne se doselilo oko 200 000 katolika-Hrvata i više od 100 000 Srba.
Eugen Savojski 30.01.1699. je dobio vlastelinstvo Belje (tada Branjino Vrško) u ijem se sastavu nalazilo 6 okruga, a Monostor-Beli Manastir bio je u šestom uz naselja Branjih Vrh, Lu, Petlovac, Popovac i Branjinu.
U popisu stanovništva iz 1715.g. biljei se da su u Monostoru ivjeli Hrvati i Srbi i da je naselje imalo samo 52 stanovnika, a Branjin Vrh znatno više, pa je prema tome u ono vrijeme Monostor samo zaselak pred Branjinim Vrhom.
 
Po novom popisu iz 1733.g. biljei se da je Monostor (Pelmonostor) slabo naseljen, ali ve 1757.g. doseljavanjem Nijemaca broj stanovnika poveao na 406!
Po podacima iz 1842.g. po crkvenom ureenju Monostor je bio filijala upe Branjin Vrh, koja je bila hrvatsko-njemaka, a u kojoj je još bio 491 pravoslavni vjernik.
Beljsko vlastelinstvo 1736.g. prelazi u vlasništvo Habsburške krune, jer Eugen Savojski nije imao nasljednika i ostat e u njihovim rukama do 1918.g.
Od te godine do 1941.g. bio je u dravnom vlasništvu Kraljevine Jugoslavije.
Poslije 1918.g. u Baranji dolazi do znaajnih etnikih promjena, iseljavaju se Maari i dolaze Srbi, a te godine je i Pel ili Bel Monostor preimenovan u Beli Manastir.
Do velikih etnikih promjena je došlo i 1944.g. kada su Baranju morali napustiti Nijemci.
U vrijeme Kraljevine Jugoslavije Beli Manastir je bio seosko naselje koje se poelo bre razvijati i rasti. U socijalistikoj Jugoslaviji prema popisu stanovništva 1971.g. Beli Manastir je imao status gradskog naselja, postaje opinsko središte cijele Baranje.
Prema popisu stanovništva iz 1981.g. imao je 9118 stanovnika, a po popisu iz 1991.g. 10146.
Danas je Beli Manastir upravno, gospodarsko, kulturno i prosvjetno središte Baranje.
 Vjekoslav Sui, prof. povijesti
 
 
 



preskoči na navigaciju